DIVLJI LUK (Allium ursinum)

Svakog proljeća sa suncem i toplinom budi se u nama nova nada. Ponovo smo radosni i puni poleta, veselimo se prvom zelenilu i cvrkutanju ptica. Uz tu novu, zelenu raskoš, trebali bismo i mi početi proljetnu kuru, kojom se pročišćavamo i rješavamo štetnih tvari, što nam jamačno donosi osvježenje koje ne smijemo zanemariti. Prvim navjestiteljima proljeća pripada i divlji luk, nazvan također i medvjeđi luk, sremuš, čremuš, šumski luk. Otvorenozeleni, šiljasti, sjajni, listu đurđice slični listovi izbijaju iz duguljaste lukovice, obavijene bijelom prozirnom kožicom. Glatka, svjetlozelena stabljika s bijelim glavičastim cvatom naraste do 30 cm visine. Divlji luk raste samo na humusom bogatim vlažnim livadama, sjenovitim i močvarnim cvjetnim livadama, ispod grmlja, te bjelogoričnim i planinskim šumama. Jak miris po češnjaku osjeti se prije no što biljku ugledamo. Taj mu je miris također donio ime "divlji češnjak" i sa sigumošću isključio zamjene s listovima đurđice ili otrovnog mrazovca. U rano proljeće brojne su bjelogorične šume na močvarnim rječnim obalama pokrivene svježim, zelenim lišćem divljega luka. Proklija u travnju i svibnju, katkada i ranije. Procvjeta tek sredinom svibnja i u lipnju. U njemu je skrivena velika ljekovita moć i priča se, da ga traže i medvjedi nakon njihova zimskoga sna, da si njime pročiste želudac, crijeva i krv. Divlji luk ima u biti osobine češnjaka, ali je mnogo ljekovitiji. Zbog toga je posebno dobar za proljetnu kuru pročišćavanja i poboljšavanje kroničnih kožnih bolesti. Kako osušeni listovi gube svoju ljekovitu moć za proljetnu kuru pročišćavanja upotrebljavamo svježe listove. Možemo ih sitno narezane posuti na kruh namazan s maslacem, ili ih fino iskosane koristimo kao začin (nekuhan) običnoj juhi, krumpirima, valjušcima i drugim jelima kojima okus inače poboljšavamo peršinom. Također ih možemo pripraviti kao špinat ili salatu. Upotrebljen u većoj količini ima trpak okus, pa ga priređen kao špinat valja pomiješati s koprivom. Mlade listove sabiremo u travnju i svibnju, dakle još prije cvjetanja, lukovice u kasno ljeto i u jesen. Lukovice divljega luka možemo koristiti isto kao češnjak. Osobe osjetljiva želuca sitno narezane listove i lukovicu preliju s toplim mlijekom, ostave da odstoji dva do tri sata i tu tekućinu piju gutljaj po gutljaj. Kako bi i tijekom godine u kući imali ljekoviti divlji luk, pripravimo od njega rakiju. Dnevno popijemo 10 -12 kapljica rakije s nešto vode. Te kapljice pospješuju izvrsno pamćenje, sprečavaju ovapnenje krvnih žila i otklanjaju mnoge druge tegobe. Divlji luk jako dobro djeluje na želudac i crijeva. Veoma je djelotvoran kod akutnih i kroničnih proljeva i onda kad su oni povezani i s nadimanjem i grčevima, bolji je pak kod tvrde stolice, ako je ona uzrokovana unutarnjim grčem ili lijenošću crijeva. Nametnici, čak i obične gliste, nestanu nakon nekog vremena ako koristimo divlji luk. S poboljšanjem rada crijeva nestanu i one tegobe koje se rado pojavljaju u starijih ljudi ili prekomjernih jelaca, zbog lijenih ili prepunih crijeva. Popuštaju želučanim tegobama prouzrokovane srčane smetnje, nesanica ili bilo koja druga tegoba koja potječe od ovapnjenja krvnih žila ili visokoga krvnoga tlaka, kao što je vrtoglavica, pritisak u glavi i gušenje. Previsok tlak se polako snižava. Vino od divljega luka je čudotvorno ljekovito sredstvo za sve stare ljude s trajnim prsnim katarom i s tim povezanim tegobama disanja. Čak i kod staroga kašlja prsni katar nestane a s njim i teškoće pri disanju. I u slučajevima plućne tuberkuloze i vodene bolesti, od kojih često pate stariji ljudi, toplo preporučujem to ljekovito sredstvo. Svježi upotrebljeni listovi pročišćuju bubrege i mjehur i pospješuju mokrenje. Rane, koje teško zacjeljuju, valja namazati svježim sokom divljega luka i brzo će zarasti. Pomaže i kod oboljenja srčanih krvnih žila. Divlji luk je nedovoljno cijenjen kao lijek za čišćenje krvi, najbolje rezultate daje u liječenju kronično nečiste kože.
NAČINI UPORABE 
Kao začin: Svježe listove divljega luka nasjeckamo sitno kao vlasac ili peršin i pospemo po kruhu, juhi, umaku, salati i mesnim jelima. 
Rakija od divljega luka: Sa sitno nasjeckanim listovima ili lukovicama rastresito napunimo bocu do grla, prelijemo s 38 - 40 % žitnom ili nekom sličnom domaćom rakijom i ostavimo 14 dana na suncu ili u blizini izvora topline. Četiri puta dnevno popijemo 10 -15 kapljica s malo vode.
Vino od divljega luka: Uzmemo šaku sitno nasjeckanih listova i kratko ih prokuhamo u oko 1/4 litre bijeloga vina, zasladimo po ukusu medom ili sirupom i polako pijemo tijekom dana u gutljajima.
TREBATE POMOC obratite se na mistikaokultizam@gmail.com ili na mob: 092 324 1928