Vještičji kalendar

Noć vještica – Samhain

 Samhain, kraj ljeta, jedna je od četiri najveće vještičje svetkovine. Nalazi se između jesenskog ekvinocija i zimskog solsticija. U doslovnom prijevodu znači ''kralj ljeta''. Ovo je vrijeme koje za vješticu predstavlja novu godinu. Samhain predviđa zimu i govori da dolazi vrijeme kad će se bilje i hrana početi sušiti, odnosno da je žetvama kraj. Ako što ostane na polju, ti se plodovi ne smiju dirati, već se ostavljaju prirodnim duhovima. Ovo je vrijeme kad vile po noći rade kojekakve nestašluke. U ovom vremenu slavimo Dan svih svetih, jednako kao što su to slavili i Kelti, Egipćani i starosjedioci Meksika, dan kad se sjećamo naših preminulih i kad odajemo počast precima. Ovo je doba slavljenja ponovnog rođenja i podsjećanje da će se Sunce ponovno roditi za vrijeme zimskog solsticija kada će nositi naziv Dijete Obećanja. Gledano astrološki, ovo je doba kad se dižu Plejade,

31. listopad. Velikog Boga više nema, ali ne zauvijek nego će se opet roditi kada dođe Yule. To je vrijeme kad duše napuštaju ovaj svijet i kada se reinkarniraju. Ovaj prazink se smatra Vještičjom Novom Godinom, predstavljajući jedan puni krug godine. Sad je vrijeme da se sjetimo naših predaka i svih onih koji su vec pokojni.Vjeruje se kada se na Noć Vještica zapali nova Narančasta svijeća i pusti se da izgori do jutra, da to donosi sreću.Ali loša sreća može doći ako se kruh peče na taj dan ili ako se putuje nakon zalaska sunca. Crne Svijeće se upotrebljavaju da bi otjerale negativitet i loše utjecaje. Vještičje Tradicije - bacanje runa, rezbarenje bundeva i stajanje pred ogledalom i zaželite tajnu želju.
Hrana: jabuke, bučnica, lješnjak, kukuruz, pita od brusnica, pivo i biljni čajevi.
Tamjan: jabuka, heliotrop, metvica, oraščić i kadulja
Svijeće: crna i narančasta
Kristali: svo crno kamenje i kristali (opsidijan i oniks).

Yule/Zimska kratkodnevica

Yule, drugim imenom Suturnalia, slavi se u vrijeme kada je dan najkraći, a noć najduža, hladno doba. No to nije uvijek 21. prosinca, naime ovisi o položaju Sunca, tako da varira od 19.-23. Iako je ovo hladno doba, ovo je i sretno vrijeme jer se Kolo godine okreće prema svjetlosti pa je stoga ovo vrijeme svetkovine svjetlosti, vrijeme kada završava stara godina. Boginja u liku Velike Majke rađa Boga, Dijete Obećanja ili Dijete Sunca, koji se rađa svaki puta s ponovnim vraćanjem Sunca. Stoga se u doba Yulea slavi novorođeni Bog, Sunce, Boginja Majka i Trostruka Boginja, odnosno Boginja u svim svojim fazama. Ovo je vrijeme svetkovine obitelji, vrijeme mira i ljubavi i pozitivne energije. Kuća se kiti zelenilom, pokloni se daju članovima obitelji, kiti se drvce. Sigurno zapažate veliku sličnost s katoličkim slavljenjem Božića... Kada su Rimljani zaposjeli Britaniju, isprva su zabranjeni neki keltski obredi, a kasnije je papinstvo donijelo naredbu da se poganska slavlja pretvore u katoličke blagdane. Tako je proljetni blagdan plodnosti Eostre postao Uskrs, zimski solsticij Yule postao je Božić, Samhain (noć s 31. listopada na 1. studenog) je postao Dan Svih Svetih...
U poljima se pale krjesovi. Djeca obilaze kuće i dobivaju na dar jabuke u koje se zabadaju češnjevi češnjaka, pri čemu jabuke simboliziraju Sunce, svjetlost i život, a u košare se još stavljaju i grančice zimzelena i stabljike pšenice, a sve se posipa brašnom koje je simbol postignutih uspjeha. U pećima se spaljuje posebna yulska cjepanica, obično od jasena, koja mora doći sa zemlje vlasnika kuće ili ju obitelj treba primiti na poklon, nikako ne smije biti kupljena. Ukrašava se zelenim grančicama (najbolje borovim) koje se u to doba godine mogu naći, polijeva jabukovačom ili pivom, te posipa brašnom. Potpaliti ju treba komadićem prošlogodišnje cjepanice koja je za tu svrhu sačuvana. Cjepanica treba gorjeti cijelu noć, a nakon toga tinjati sljedećih 12 dana prije nego se ugasi. Tako su naši preci od davnina slavili ovaj praznik svjetlosti...
S obzirom da danas rijetko tko ima otvoreno ognjište, ušla je u praksu drugačija primjena cjepanice, odnosno komad drva se koristi kao svojevrstan svijećnjak. U hrastovini ili drvu bora izbuše se tri rupe u koje se stavi kombinacija svijeća različitih boja, zeleno-zlatno-crna, crveno-zeleno-bijela i bijelo-crveno-crna, te se ukrašavaju zelenilom, trakama, češnjakom i posipaju brašnom.
Iznad vrata se vješa božikovina i imela, a na stol se stavlja košara s voćem u koje se zabadaju češnji češnjaka. Bilje koje predstavlja ovo doba godine je hrast, imela, sve zimzeleno bilje, osobito bor, kadulja, cedar, lovor i božikovina. Jede se hrana i kolači u kojima ima puno jabukovače, također pečene jabuke i drugo voće, lješnjaci, orasi, svinjetina i puretina, pije se čaj od đumbira, kuhana jabukovača, punč, odnosno jaka, začinjena i slatka hrana. Oltar se ukrašava imelom i božikovinom. Postavlja se vatra od hrastovog korijenja no ne pali se. Prostorija u kojoj se radi ritual mora biti tamna, no najbolje je rituale raditi u prirodu, u šumi ili na kakvom proplanku. Bez obzira radite li ritual za sabat ili ne, i bez obzira o kojem se sabatu radi, predlažem da uvijek oltar i prostor u kojem radite uredite i u skladu sa svojim elementom. Okuplja se krug. Svi zajedno meditiraju, povezujući dah... Možete improvizirati... Otpjevajte pjesmu Boginji i Bogu i zahvalite im. Osjetite ritam Prirode i sjedinite se s Njom... U čarolijama se koriste mirisi bora, cedra i cimeta, a boje koje su najviše prisutne su zelena, crvena i bijela, a uz njih i zlatna, narančasta, žuta i srebrna. Stoga je i kamenje ovog praznika u Kolu godine te boje pa se rubini, heliotropi, smaragdi, graniti i dijamanti najčešće koriste. Ovo je vrijeme kad vještice bacaju čarolije mira, harmonije i sreće, te ljubavne čarolije. Pri ljubavnim čarolijama ne mislim na one koje krše vještičji kodeks. Ne smije se nikako utjecati na nečiju volju. Dakle, vještice ljubavne čarolije koriste ne kako bi pridobile nečiju ljubav ili slično, nego kako bi se skupa s voljenim/voljenom približili Majci Prirodi. To može biti npr. ritual plodnosti, ili jednostavne meditacije kojima ćete se povezati međusobno i s Prirodom.

Tradicionalna vještičja jela: pečena purica, orasi, vino.

Mirisi: tamjan, bayberry, cedrovina, bor i ružmarin
Svijeće: zlatna, crvena, zelena i bijela

Kristali: Rubin

 Candlemas/Imbolc

Slavi se 2. veljače. To je festival Svijetla i Plodnosti. Sada je pravo vrijeme za ritual samoposvećenja. Ovaj praznik predstavlja novi duhovni razvoj i ostavljanje starih problema za sobom. Možete također pogledati u svoj magični "kovčeg" i obnoviti sadržaj, npr. nož, štap, pentagram, bilje...

Ovo je svetkovina koja se slavi drugog dana drugog mjeseca. Ima još nekoliko naziva poput Imbolg, Oimelc, Svijećnica, Errach, Candlemas. Ovo je vrijeme svjetlosti, kad se mladi bog Sunce budi i dobiva na snazi (odnosno izlazi iz hibernacije kao i neke životinje koje spavaju tijekom zime), a Božica ima lik Djeve. Vrijeme je da zima bude protjerana. Ispod snijega javljaju se prvi znakovi života, sjeme počinje klijati, prvi začeci pupova se ukazuju. Život  se bori i probija ispod smrznute zemlje. Ovo je festival irske božice Brigit koja se priziva na svetkovinama i koja potiče kreativnu inspiraciju. Vještice pale svijeće da otjeraju zimsku tamu i započnu s proljetnim čišćenjem. Osnovna boja koja se vezuje uz festival Imbolca je bijela, ali koristi se i crvena, te ružičasta, žuta, zelena i smeđa. Na svetkovinama se štuju duhovno prosvjećenje i posvećenost. Tijelo se pročišćava solju koja predstavlja element zemlje, misli se pročišćavaju mirisom tamjana koji simbolizira element zraka, volja se čisti plamenom svijeće koji je element vatre, a emocije vodom koja predstavlja isti element. Tijekom ceremonije pale se mirisi bosiljka, lovora, cimeta, vanilije i mirte. Od kamenja se u ritualima često koriste ametist, oniks, rubin, heliotrop, granat i tirkiz.

Na ovaj dan se slave sve djevičanske božice, te božice ljubavi i plodnosti, Brigid, Aradia, Atena , Inanna, Gia i Februa, te božanstva Aengus Og, Eros i Februus. Bilje koje simbolizira ovaj praznik je sve bijelo i žuto cvijeće, te bosiljak, lovor, anđelika, kupina, rosopas, vrijes, iris, mirha i ljubičice.

Na ovaj dan se grickaju bundevine koštice ili sjemenke suncokreta, peku kolači od maka, sve vrste kolača od dizanog tijesta i kruhovi. U hrani se puno koriste ljuti začini, paprike, crveni i bijeli luk, grožđice, a piju se biljni čajevi ili vino sa začinima.

Hrana: suncokretove sjemenke, kolači i biljni čajevi  Tamjan: bosiljak, mirisna smola i vistarija

Svijeća: roza, crvena i smeđa

Drago kamenje: ametist, oniks i tirkiz.

Ostara – proljetni ekvinocij

Oko 21. ožujka. Označava prvi dan istinskog proljeća. Velika Boginja prekriva zemlju plodnošću, budi je iz sna, a Veliki Bog raste i polako dostiže zrelost. Ovo je pravo vrijeme za raditi nove čarolije, posaditi nove biljke u svoj magični vrt, obnoviti ili napraviti obredni prostor u vrtu okružen biljem i prirodom. Boje se jaja i stavljaju na oltar kao talismani. Poznati Uskršnji Zec vuče svoje korijene iz Vještičje Religije.

Proljetni ekvinocij naziva se još i Ostara ili Eostre, a slavi se 21. ožujka. Irci ga slave kao Dan svetog Patrika. Količina svjetlosti i tame sada je savršeno izbalansirana. Mladi Bog je u naponu svoje snage, a Božica je u svom aspektu Djeve i prikazuje se s košarom punom jaja. Nju prati zec, koji je simbol mladoga Boga. Bog i Božica slave tajno vjenčanje i konzumaciju braka, pri čemu Božica začinje i postaje Velika Majka.

Ovo je svetkovina vatre, svjetlosti i plodnosti posvećena saksonskom bogu proljeća Ostari odnosno Eostari. Boje se jaja koja su simbol života i pripremaju sve vrste jela od jaja. Ovo je vrijeme za magiju kojom ćemo ukloniti sve nepravilnosti naših života. Slavi se novi život i rast, a najbitnija boja je zelena, jer ona predstavlja boju biljaka koje niču. Kuća se ukrašava proljetnim cvijećem i biljnim izdancima. Nosi se odjeća zelene boje. Ako se spremate na neki novi projekt, ovo je najbolje vrijeme za to. Kršćanstvo je usvojilo slavljenje ove svetkovine kao vlastitu svetkovinu Uskrsa.

Na ovaj dan jede se hrana spravljena od zelenog bilja, mliječni proizvodi, dobro je grickati sjemenke, poput bundevinih koštica ili suncokretovih sjemenki. Od bilja se za ovaj dan vežu narcisi, ljubičice, irisi, borovnica, božur, te sve drugo proljetno cvijeće. Na obredima se pale jaki mirisi poput ruže, jasmina i jagoda, a jaspis je kamen koji je dobro koristiti za vrijeme obreda. U ovo je doba dobro odlučiti se za dugu šetnju šumom i osjetiti promjene u prirodi, povezati se s promjenama i buđenjem života u Božici.

Tradicionalna hrana: tvrdo kuhana jaja, kolači od meda i sezonsko voće.
Tamjan: ljubica, jasmin, ruža, jagoda

Svijeće: Zlatna, zelena, žuta i roza

Kristali: Ametist, akvamarin i hematit.

Beltinne

U noći s 30. travnja na 1. svibanj. Slavi se ujedinjenje Boginje i Boga, isto tako to je i festival plodnosti. Tradicionalne boje su crvena i bijela. Cvijetne latice mogu biti upotrijebljene u kući za zaštitu. Poznat i kao Prvi svibanj, Beltine, Beltaine, Bealtaine, Bealltain, Samradh, Cetsamain, Cyntefun, Valpurgina noć. Festival vatre i plodnosti. U Kolu godine stoji nasuprot Samhainu. Obilježava transformaciju Božice od djevojke do majke, ulazak u plodnost, odnosno prelazak iz prve polovine godine u drugu polovinu. Predstavlja sjedinjenje Božice i Rogatog Boga, razmnožavanje životinja, oplođivanje biljaka. U noći s 30. travnja na 1. svibanj, za vrijeme Beltanske noći odnosno Valpurgine noći, pale se kresovi, procesije nose upaljene baklje, vještice se skupljaju na svojim sastajalištima. Cailleach Beara (Cally Berry) ove se noći pretvara u kamen i neće se vratiti u svoje normalno obličje sve do Samhaina. Ovo je doba Bela, Baala, Belenosa, odnosno Valpurge u čiju se čast pale kresovi. Paprat koja se skuplja u ponoć 1. svibnja služi za zaštitu od zlih utjecanja i za otkrivanje skrivenog blaga. Nekad se bijeli glog smio brati samo na 1. svibanj. Ruža koja se posadi ovog dana ponovno će cvjetati u jesen.

Kresove – beltanske vatre – pale u parovima tri puta tri čovjeka, ili tri puta devet ljudi, velikom bakljom. Ovo je dan rituala plodnosti i vesele svetkovine, obnavljanja seksualnosti i bacanja ljubavnih čarolija. Prave se košare, pune cvijećem, nose se vjenčići od cvijeća i odijeva se zelena odjeća, vještice gole plešu oko usjeva ili jašu na metlama kroz polja da bi se osigurala njihova plodnost. Ostavljaju se pokloni vilama. Odaje se počast kućnim božanstvima. Ovo je doba svetkovine sljedećih božanstava: Maeve, kraljice Beltane, Tanit, Flore, Maie, Maie Maestas, Danu, Danaan, Lune, Asherah, Guinevere, Dea Dia, Zelenog Čovjeka, Cernunnosa, Pana, Bona Dea, Bel. Biljke koje se vezuju uz ovaj dan su bijeli glog, hrast, jarebika i neven. Životinje: zec i koza.

U jutro prvog svibnja treba promatrati izlazak sunca i umiti lice u jutarnjoj rosi jer na ovo jutro ona ima magična svojstva i osigurava ljepotu. Treba meditirati uz izvore jer oni cijele i daju životno važna svojstva i kvalitete koja samo takva sveta mjesta imaju i u kojima se odražava Božica. Bere se cvijet bijelog gloga. Majski stup je falični simbol dok vrpce koje se spuštaju s njega imaju simboliku žene. Oni zajedno, jednako kao i plesanje oko stupa imaju određenu erotsku simboliku, kao i simboliku Božice koja povezuje sve krajnosti i koja povezuje spolove. Legenda kaže kakao se djeca začeta na ovaj dan nazivaju Robinovi sinovi jer njihovo porijeklo nije posve sigurno, odnosno ne zna se točno tko su im očevi.

Hrana: crveno voće, biljne salate i ječmeni kolači.
Tamjan: obican, ljiljan i ruža

Svijeće: crna, zelena

Kristali: smaragd, narančasti karnelian, safir i ružičasti kvarc.

Litha-ljetni solsticij

Ljetna kratkodnevica

U noći s 23. na 24 lipnja. Obilježava najduži dan u godini. To je vrijeme za magiju svih vrsta, ali morate paziti da nekome ne naudite. Na to pazite uvijek. Pokušajte zapamtiti san koji ćete sanjati jer vlada vjerovanje da će se san koji se sanja na taj dan ostvariti. To je slavlje strasti i uspjeha.

Ovo je vrijeme kada je Sunce u naponu svoje snage. Apolon pravi mjesto Dionizu, Oziris Setu, Baal Motu, Hrastov kralj Svetom kralju, sir Gaawain Zelenom vitezu, a Mračnog Boga mijenja Bog Svjetlosti. Ovo je festival vatre u kojemu je Rogati Bog na vrhuncu svoje snage kao Kralj ljeta okrunjen ružama. Svetkovina je to Božice Ljubavi i Smrti koja je spremna za sjedinjenje s Bogom. Vrijeme je kad je sve u cvatu, vrijeme između sađenja i žetve. Točan datum ovog festivala varira ovisno o položaju Sunca od dvadesetog do dvadeset i trećeg lipnja. Ovo je vrijeme Rogatog Boga, Kralja Hrasta, Boga Sunca, Baldura, Marsa, Nergala.

Božica je predstavljena kao ljetna mladenka, Aine od Knockaine, Kupala, Majka Priroda, Afrodita, Erycina, božica-nimfa ljeta Astarte/Anatha, Božica ljubavi i smrti i Vesta, za koju se pale vatre.

Litha je svetkovina obilja, plodnosti, raznolikosti, ljepote prirode. Vrijeme je to za jake čarolije i muške rituale, obraćanje duhovima prirode, a sve te rituale najbolje je raditi u sumrak. Slavi se uz vatre, pjesme i gozbe, cijele noći gore svijeće i procesije hodaju s upaljenim bakljama. Nose se krune od cvijeća i pleše oko vatre. Oltar se ukrašava cvijećem i svijećama, a rituali se odvijaju u poljima. Pije se medovina i prave kolači od meda ili kukuruzni kruh s medom i maslacem. Koriste se svi falični instrumenti, mačevi, palice, athame i biljke poput ruža, vrijeska, hmelja... Hmelj je simbol ove svetkovine.

Pale se vatrena kola koja se zatim koturaju prema vodi, simbolizirajući putanju Sunca. Ovo je vrijeme za čarolije protiv povreda i lošeg vremena.  Amajlije se stavljaju u polja i oko drveća radi plodnosti, i na kuće da bi ih se zaštitilo.

Kraj rituala predstavlja ubojstvo Kralja kojemu se tijekom svetkovine odaju počasti, ali koji završava proboden kopljem, što je kraj njegove vladavine. Njegovom smrću  osigurava se plodnost usjeva i preživljavanje naselja.
Hrana: sviježe povrće, ljetno voće, crni kruh, pivo i medovina.
Tamjan: običan, limun, mirta, bor, ruža
Svijeće: zlatna i crvena, žuta i pastelne boje
Kristali: zeleni kristali.

Lughnasadh

ili

Lamas

2. kolovoz.Vrijeme prvih žetvi. Veliki Bog gubi svoju snagu kako sunce odlazi sve južnije svaki dan, noći postaju duže. Veliki Bog umire, a opet živi u Velikoj Boginji kao njeno dijete. Ništa u svemiru nije vječno.

Ovo je svetkovina kraja ljeta u kojoj se slave žitarice i hrana od njih. To je vrijeme slavlja nakon teškog rada nakon koga se žanju njegovi plodovi i pune ambari i kada se osjeća sigurnost da neće biti nedostatka hrane za vrijeme oštrih zima. Ovo je festival smrti i ponovnog rođenja. Označava ga smrt kukuruznog duha koji se žrtvuje ljudima da bi mogli preživjeti. Festival počinje košenjem žitarica pomoću srpa u obliku polumjeseca i taj ritual predstavlja kastraciju. U prošlosti su znali ubiti neku važnu mušku osobu i njenom krvlju škropiti polja da bi se osigurala njihova plodnost. Također, čišćenje i mlaćenje žita od ljuske nekada je bilo predstavljeno doslovnim mlaćenjem neke osobe ili lutke koja ju je predstavljala.

Ovo je magično doba koje je u uskoj vezi s bogovima i duhovima žitarica koje osiguravaju plodnost zemlje i blagostanje zajednice. U mnogim zemljama prvo ubrano voće ili prve pobrane žitarice žrtvovane su bogovima ili vladarima ili duhovima predaka. U drevnoj Europi spaljivane su kukuruzne lutke ispod brda od vapna, da bi se u proljeće iskopale iznikle klice. U sjevernoj Europi kraljica žetve predstavljena kao Cerera bila je krasno odjevena i okrunjena cvijećem i imala je snop žita ispod ruke, a kosu u drugoj ruci. Nosili su je u veseloj svetkovini na košnju, i jednako tako s košnje.

Hrana: domaći kruh (pšenica, oat and kukuruz), orasi, divlje bobice, jabuke i riža, pite od bobica, pivo.
Tamjan: alojevo drvo, ruža, sandalovina
Svijeće: narančasta, žuta
Kristali: aventurin, citrin, peridot, sardoniks

Mabon - Jesenska ravnodnevica

Jesenji ekvinocij, još zvan i Mabon, slavi se 21. rujna, i to je vrijeme kad su svjetlost i tama ponovno u ravnoteži. Druidi su ga slavili kao svetkovinu Zelenog Čovjeka, odnosno gospodara šuma, a nazivali su ga Mea'n Fo'mhair. Ovo je vrijeme za žetvu usjeva i slavlje, pa Mabon predstavlja najvažniji žetelački praznik wiccanske religije. Bog spava u utrobi Božice čekajući da bude ponovno rođen i predstavljen kao Kukuruzni kralj ili gospodar žetve. Majčinski Aspekt Božice ovdje je najviše izražen jer nakon Mabona ona sve više kreće prema aspektu Starice. Jednako tako, Rogati Bog se priprema za smrt i ponovno rođenje nakon toga. Ovo je vrijeme  keltskog boga Mabona, Sina Svjetlosti, sina božice Modron. Ovo je doba kad se slave plodovi godišjeg rada. Vještičji oltar je pun sezonskog voća, hrane od žitarica, kojima se zahvaljuju za obilan urod. Kuća se ukrašava klipovima kukuruza i komušinom koja označava doba žetve. Boje koje se koriste u obredima su boje jeseni, narančasta, tamnocrvena, smeđa i žuta, te indigo plava.

Mabon je svetkovina zahvalnosti zato je dobro uzeti pomalo od svega što je ubrano, i to najbolje primjerke voća, povrća i žitarice i u znak zahvalnosti vratiti ih Božici Majki. Kad vršite obred, zahvalite se na četiri strane svijeta kako bi vam svi aspekti života bili pokriveni. Zahvaljujući se prema sjeveru pokrivate aspekt doma, financija i fizičkog zdravlja, istok drži područje znanja i darovitosti, jug je područje karijere i hobija, a zapad odnosa među ljudima. Središnji dio u kojemu obavljate ritual i u kojemu i sami stojite predstavlja duhovnu prosvjećenost i primanje poruka od prirode i Božice. Također, prinesite na žrtvu i zahvalnost zemlji bilje, vino (neki Mabon nazivaju i vinskim festivalom), jabukovaču ili pognojite zemlju. Spremite se za mirovanje u zimskom periodu, završite sve poslove koje ste do tada ostavljali za kasnije kako biste se za vrijeme zime mogli odmarati.

Kad idete sjesti za stol na svetkovini Mabona, odjenite svoju najbolju odjeću, uživajte u najboljoj hrani i piću. Biljke koje simboliziraju praznik Mabona su žir, smola s drveta benzojevca, paprat, žitarice, kozja krv, mirha, božja krunica, ruža, žalfija i duhan. Za vrijeme obreda dobro je jesti jabuke, lješnjake, razne vrste kruha, krumpir, mrkve i luk, te jela u kojima ima ovog voća i povrća. Spaljujte mirise mirte, žalfije i benzojevca. U obredima koristite crvene, narančaste, smeđe, zlatne, crvenosmeđe i kestenjaste boje, a od kamenja dobro je koristiti safir i lazurni kamen. Od božica slave se Modron, Morgan, Epona, Perzefona, Pamona i Muze, a od muških božanstava i bogova Mabon, Toth, Thor, Hermes i Zeleni Čovjek.

Hrana: kukuruzni kolači, jela od pšenice, krusi, orasi, povrće i jabuke, mrkve, luk,krumpir i rajčica.

Tamjan: mirta i kadulja
Svijeće: smeđa, zelena, narančasta i žuta.
Kristali: karnelian, lapis, lazuli, safir, žuti ahat.